Nemam ideju što da pišem, a baš mi se piše (jel se i vama kada to dogodi?), pa malo recikliram.
Evo pjesma rugalica koju sam napisala svom prijatelju Mauru, gdje se rugam njegovoj pretjeranoj sklonosti ispijanju piva, u koju je svojevremeno bio zapao, kockanju i noćnom traćenju vremena. Nije mi ostao dužan, napisao i on meni, ali to nipošto ne namjeravam objaviti.
MOJ PRIJATELJ - NOĆNA PTICA
Kad se kasno iz kasina vrati
On pogleda koliko je sati
Dopušta li vrijeme još pivu jednu
Ma, teško se suprotstavit grlu žednu!
Dobitke i gubitke dana slaže
Pomno u glavi važe i obrazlaže
Vijeđe su već teške, al još spavat mu se ne da
A dosadni kasni film baš mu se ne gleda
Sjesti za kompjutor sada nema volje
Za takve je stvari jutro (podne) bolje
Umoran je i već mu, vrti se u glavi
A gospođa Dosada muči ga i gnjavi
Ništa ga ne zovu Hrvoje i Goga
Al neće ni on njih, e tako mu boga
A Marku i Nini zar je tako teško
Poslat mail jedan, o živote - greško!
Piva je pri kraju, još mu se ne spava
Već pomalo boli ga i glava
Da prigrize nešto, dugo nije jeo?
U kuhinju je ošo i za stol je sjeo
Mljackao je slasno, poprilično glasno
Za još jednu pivu nije već prekasno!
Još popije jednu, pa će lijepo leći
A sutra će stvarno počet da se liječi
Ah, što da se radi? Vuče se po kući
Dosada bi ova mogla ga dotući
Tad se sjeti noćne ptice, te vještice sa Banfice
Mobitela se laća (ostat će bez gaća), tipka nemilice
Dok jednu za drugom poruku je piso
Iz boce je zadnju kapljicu isiso
Ta ima negdje u kući još piva jedna
Joj, koja je to danas - šesta ili sedma?!
Kad otvori pivu, od sreće zajeca
Ali i od toga što jetra ga već štreca
Misli mu se iste vrte sve u krugu
Izuo je cipelu, jednu, zatim drugu
Ko da se naroko, u krevet se skljoko
Konačno se predao - zatvorio oko
Počele su da se izmjenjuju slike:
Prekrasni komadi - sise im velike...
Hrk, hrrrkkk... zahrče i poče da sanja...
Svake noći isti njega san proganja:
Grlo mu je suho - piva samo jedna
Cijelu dugu noć ostavlja ga žedna...
Pojašnjenje: Banfica, dio grada; vještica sa Banfice sam ja.